Taman
pomislite; konačno da se odmorim od svih tih promena imenica i zamenica prema
padežima u Nemačkom jeziku, kada ulazimo u nove komplikacije zvani glagoli.
Dobra vest je da je njihova komplikovanost drugačija, lakše se uče razlike u
promenama glagola od imenica ali opet morate znati padeže jer bez obzira što se
glagoli ne menjaju prema padežima; neke imenice ili zamenice zavise od glagola
i stoje u određenom padežu sa ili bez nekog predloga u rečenicama. Postoji veza
u rečenicama između njih. Za sada ćemo ostavimo padeže po strani u narednim
postovima, ali treba ih ponoviti. Zato Vam savetujem da se više puta vraćate na
prethodne postove nemačke gramatike kako bi ste se prisetili i ponovili ono što
smo do sada učili. Gramatika Nemačkog jezika se najbolje pamti kada se koristi
ali s vremena na vreme i ponavlja dok ne bude trajno zapamćena. Od ovog posta
ćemo se baviti glagolima i njihovim promenama koji ima previše, toliko da bi
bilo preterano opisati sve o glagolima na jednom postu. Zato ćemo imati dosta
postova na temu glagola ali ćemo ih podeliti na podgrupe. Na ovoj temi glagola,
bavićemo se isključivo u razumevanju na koje sve načine se dele glagoli u Nemačkom jeziku. Kad razumete sve podele i kad počnemo da se igramo sa
glagolima kao da rešavamo neke slagalice, brzo ćete naučiti promene mnogih
glagola koje ćete sigurno često koristiti u svakodnevnim rečenicama.
( Glagoli se u Nemačkom jeziku završavaju na -en )
Da
bi ste videli veliku sliku pre nego što se posvetite detaljima, da bi Vam
stvari bile jasnije; Die Beugung – fleksija ima tri glavne promene reči u celom Nemačkom jeziku; na osnovu kojih se vrše sve ostale promene prema svim vrstama
reči koje su promenjive. To su:
·
Die Deklination – deklinacija – promena imenica, prideva, zamenica
i brojeva u rodu, broju i padežu
·
Die Komparation ili das Steigerung – komparacija – promena prideva
i nekih priloga kroz pozitiv, komparativ i superlativ
·
Die Konjugation – konjugacija – promena glagola prema licu, broju,
vremenu, stanju i načinu.
Deklinaciju
i komparaciju smo već učili; tako da nam je ostala samo konjugacija koju ćemo
objasniti u narednim postovima. Die Verben ili die Zeitwörter – glagoli su vrsta reči koje izražavaju, stanje i zbivanje. Glagoli
se dele prema sledećim promenama:
Promena
glagola
Promena
glagola prema objektu se deli na:
·
Die Transitive Verben – prelazni glagoli su glagoli koji moraju da
imaju objekat u akuzativu.
sehen - videti , lieben, essen - jesti,
schlagen - udarati, loben - hvaliti, hören - čuti, nehmen - uzeti, trinken - piti …
Er trägt immer einen Hut. – On uvek nosi
šešir.
·
Die Intransitive Verben – neprelazni glagoli su glagoli koji ne
mogu imati objekat u akuzativu.
kommen - doći, liegen - ležati, fallen -
pasti, schlafen - spavati, gehen - ići, denken - misliti, gehören - pripadati, glauben - verovati,
helfen - pomoći, sitzen - sesti, wachsen - rasti, springen - skočiti …
·
Die
Reflexive Verben – povratni glagoli su glagoli uz koje uvek stoji povratna
zamenica sich ili sa akuzativom odgovarajuće lične zamenice
Ich erhole mich. – Oporavljam se.
Promena glagola prema subjektu se deli na:
·
Die
Persönliche Verben – lični glagoli su glagoli kojiimaju sva tri lica jednine i
množine
ich spiele – ja igram
du spielst – ti igraš
er/sie/es spielt – on/ona/ono igra
wir spielen – mi igramo
ihr spielt – vi igrate
sie/Sie spielen – oni/Vi igraju/igrate
·
Die unpersönliche
Verben – bezlični glagoli su glagoli koji imajusubjekat es i oni imaju samo 3
lice jednine
regnen – padati kiša, blitzen - sevati, donnern - grmljavina, geschehen -
učiniti, passieren – dogoditi
Promena glagola prema funkciji se dele na:
·
Die Vollverben
– glavni glagoli su glagoli koji stoje samostalno u rečenici. Oni svojim
sadžajem ispunjavaju predikat i nosioci su značenja predikata.
Der Junge trägt die Koffer. – Dečak nosi kofere.
·
Die
Hilfsverben – pomoćni glagoli su glagoli sa kojima se grade složena vremena ali
kad su sami oni imaju vlastito značenje
haben – imati, sein – biti, werden - postati
ich habe – ja imam
du hast – ti imaš
er/sie/es hat – on/ona/ono ima
wir haben – mi imamo
ihr habt – vi imate
sie/Sie haben – oni/Vi imaju/imate
ich bin – ja sam
du bist – ti si
er/sie/es ist – on/ona/ono je
wir sind – mi smo
ihr seid – vi ste
sie/Sie sind – oni/Vi su/ste
ich werde – ja postojim
du wirst – ti postojiš
er/sie/es wird – on/ona/ono postoji
wir werden – mi postojimo
ihr werdet – vi postojite
sie/Sie werden – oni/Vi postoje/postojite
·
Die Modalverben – modalni glagoli su glagoli sa glavnim glagolom u
infinitivu koji izražavaju mogućnost, nužnost, želju, dozvolu i zahtev
dürfen – smeti, können – moći, mögen – želiti,
müssen – morati, sollen – trebati, wollen – hteti, wissen – znati
ich darf – ja smem
du darfst – ti smeš
er/sie/es darf – on/ona/ono sme
wir dürfen – mi smemo
ihr dürft – vi smete
sie/Sie dürfen – oni/Vi smeju/smete
ich kann – ja mogu
du kannst – ti možeš
er/sie/es kann – on/ona/ono može
wir können – mi možemo
ihr könnt – vi možete
sie/Sie können – oni/Vi mogu/možete
ich mag – ja želim
du magst – ti želiš
er/sie/es mag – on/ona/ono želi
wir mögen – mi želimo
ihr mögt – vi želite
sie/Sie mögen – oni/Vi žele/želite
ich muss – ja moram
du musst – ti moraš
er/sie/es muss – on/ona/ono mora
wir müssen – mi moramo
ihr müsst – vi morate
sie/Sie müssen – oni/Vi moraju/morate
ich soll – ja trebam
du sollst – ti trebaš
er/sie/es soll – on/ona/ono treba
wir sollen – mi trebamo
ihr sollt – vi trebate
sie/Sie sollen – oni/Vi trebaju/trebate
ich will – ja hoću
du willst – ti hoćeš
er/sie/es will – on/ona/ono hoće
wir wollen – mi hoćemo
ihr wollt – vi hoćete
sie/Sie wollen – oni/Vi hoće/hoćete
ich weiß – ja znam
du weißt – ti znaš
er/sie/es weiß – on/ona/ono zna
wir wissen – mi znamo
ihr wisst – vi znate
sie/Sie wissen – oni/Vi znaju/znate
Pored navedenih modalnih glagola postoje i
glagoli koji se mogu koristiti kao modalni glagoli I oni su: lassen - ostaviti ,
sehen - videti, hören - čuti, heißen – zvati se i helfen - pomoći.
·
Die Funktionsverben – funkcionalni glagoli su glagoli koji zajedno
sa imenicom čine semantičku celinu u kojoj gube svoje pravo značenje
in Ordnung bringen – dovesti u red
ums Leben kommen – umreti
Promena
glagola prema konjugaciji se deli na:
·
Die schwache Verben – pravilni ili slabi glagoli su glagoli koji se
konjugiraju dodavanjem nastavka na glagolsku osnovu
machen – napraviti, lernen – učiti, arbeiten
– raditi …
·
Die
starke Verben – nepravilni ili jaki glagoli su glagoli koje karakteriše promena
vokala u osnovi
fahren - voziti, geben - dati, essen – jesti …
·
Die
unregelmäßige Verben – nepravini glagoli su glagoli koji pokazuju osobine i
slabih i jakih glagola, tj. menjaju vokal u osnovi kao jaki, ali dobijaju i
nastavke slabih glagola.
brennen - spaliti, denken - misliti, kennen – znati …
Promena
glagola prema nastanku se deli na:
·
Die
einfache Verben – osnovni glagoli su primarni glagoli
bringen - doneti, fragen - pitati, reisen - putovati, raten - savetovati, sagen - reći, sehen - videti, suchen - tražiti,
zeigen - pokazati …
·
Die
zusammengesetze Verben – složeni glagoli su glagoli koji nastaju dodavanjem na
osnovni glagol prideva, imenice ili drugog osnovnog glagola
freisprechen - osloboditi, fernsehen – gledati televiziju, kennenlernen -
upoznati, sitzen bleiben – ostati sedeti, teilnehmen - učestvovati, übelnehmen – uvrediti se …
·
Die
abgeleitete Verben – izvedeni glagoli su glagoli koji nastaju dodavanjem
prefiksa na osnovni glagol
verbringen - provesti, durchreisen - proputovati, abraten – savetovati protiv,
zusagen - apelovati, besuchen - posetiti …
Promena
glagola prema značenju se deli na:
·
Die tätigkeitsverben
– glagoli radnje su glagoli koji izražavaju radnju. Ovi glagoli mogu da imaju
pasiv
arbeiten – raditi, bauen - graditi, essen –
jesti, helfen – pomoći, schreiben – pisati, spielen – igrati …
·
Die Zustandsverben – glagoli stanja su glagoli koji izražavaju
ostajanje u nekom stanju. Ovi glagoli nemaju pasiv
bleiben - ostati, leben - živeti, liegen -
lagati, schlafen – spavati, sitzen – sediti, stehen – stojati, wohnen – stanovati
…
·
Die Vorgangsverben – glagoli zbivanja su glagoli koji označavaju
promenu ili proces koji se odvija na subjektu. Perfekt grade sa pomoćnim
glagolom sein – biti
aufwachen - odrasti, aufstehen - ustati,
einschlafen - zaspati, fallen – pasti, geschehen - učiniti, sterben - umreti, verhungern
- gladovati, wachsen – rasti …
Promena
glagola prema aspektu se deli na:
·
Die perfektive Verben – svršeni glagoli su glagoli koji su
vremenski ograničeni u trajanju neke radnje ili izražavaju prelazak iz jednog
stanja u drugo
abfahren - odstupiti, anfangen – početi,
ankommen - stići, aufhören - prestati,
einschlafen – zaspati, erblicken – posmratati
·
Die
imperfektive/durative Verben – nesvršeni glagoli su glagoli koji izražavaju
stanje ili zbivanje neograničenog trajanja
arbeiten – raditi, bitten – moliti, blühen
– cvetati, feiern - slaviti, fragen – pitati, gehen – ići, kochen – kuvati,
loben – pohvaliti, sitzen – sediti, tanzen – plesati, üben – vežbati, warten –
čekati, zuhören – slušati …
·
Die iterative Verben – učestali glagoli su glagoli koji označavaju
radnju koja traje neograničeno ali se prekida
flattern – vihoriti se, gackern - gakati,
hüstein - kašljucati,
plätschern – brćkati se, streichein – milovati …
Hvala Vam na predavanju fantastično ste predstavili i pojednostavili da se može razumeti. Svaka Vam čast.
OdgovoriIzbrišiJako mi se dopada nacin na koji objasnjavate sve. Veliko Hvala!
OdgovoriIzbrišiOdlično !
OdgovoriIzbrišiOdlično.!Hvala
OdgovoriIzbriši