Saturday, December 04, 2021

Učite Srpski jezik, otvorite vrata prema kulturi, poslovnim mogućnostima i novim prijateljstvima

Ako bi ste pitali Aristotela, šta je to obeležje čoveka kao bića, on bi vam rekao da su to um i govor. Poznavanje što više jezika jeste sposobnost koja vas definiše, sposobnost koja određuje vašu ulogu u društvenosti i otvara vam vrata u svet. Danas se u svetu govori oko 2700 jezika i Srpski jezik definitivno ima svoje mesto među njima. Srpski jezik je manjinski jezik u državama centralne i istočne Evrope. Govori ga oko 12 miliona ljudi. On je zvaničan u Srbiji ali je zvaničan i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Ukoliko govorite Srpski jezik, budite sigurni da će vas u potpunosti razumeti i u Hrvatskoj ali i nešto starijeg stanovništva u Sloveniji, Severnoj Makedoniji i čak u Albaniji. Ukoliko govorite Srpski jezik, učenje Balkanskih jezika će vam biti šala. U mnogim slučajevima sve će vam biti identično jer do kraja 80-tih sve je to bio jedan jezik Srpskohrvatski ili Hrvatskosrpski kojeg govori oko 19 miliona ljudi. U svakom slučaju skoro svi stanovnici bivše Jugoslavije mogu vam reći da pored Srpskog jezika perfektno govore i razumeju i Bosanski, Hrvatski i Crnogorski  jezik a da te druge jezike nikad nisu ni učili. Čak ako hoćete da učite Ruski jezik to će vam biti mnogo jednostavnije ako znate Srpski jezik iako su to dva totalno drugačija jezika poput Engleskog jezika i Nemačkog jezika.

( Srpski jezik govori oko 12 miliona ljudi u svetu )

Ukoliko ste stranac učenje Srpskog jezika vam može biti izuzetno interesantno zbog svoje totalne različitosti od Engleskog jezika, mnogo veće komplikovanosti i što ćete učiti mnogo više reči. Ali to ne treba da vas brine jer ako se nalazite u Srbiji  veliki broj populacije govori Engleski jezik čiji je uticaj ogroman pre svega zbog filmova, muzike, tehnologije i mnoštvo literature na Engleskom jeziku uključujući literaturu za učenje Engleskog jezika od najranijeg doba. Zadnjih godina popularnost Nemačkog jezika je sve veća zbog jednog procenta populacije koji radi ili želi da radi u zemljama nemačkog govornog područja. Ali je retkost da možete sresti nekog na ulici ko govori nemački jezik.  I pored stotine satelitskih televizijski programa ja trenutno nemam ni jedan na Nemačkom jeziku iako su pre postojala dva. Ali zato postoje mnogo škola stranih jezika i Internet gde Nemački jezik postaje sve više zastupljen i na društvenim mrežama. Naravno tu je i ovaj blog koji sadrži postove nemačke gramatike. Pogledajte sadržaj. Sve u svemu ukoliko znate Engleski jezik  možete upoznati ljude koje vam mogu pomoći oko učenja Srpskog jezika. Ali ukoliko vi niste stranac, zašto bi ste se vi učili Srpski jezik kad ga već govorite pravilno po svim padežima iako ne znate ništa o srpskim padežima. Pa zato što učenje gramatike stranih jezika može biti komplikovano ukoliko ne poznajete pravila srpske gramatike. Tačno je da se Srpski jezik i srpska gramatika uče u osnovnoj školi ali se gramatička pravila brzo zaborave. Proučavanjem i podsećanjem na srpsku gramatiku možete vaše jezičke sposobnosti učini boljim i pravilnijim, posebno što jedan deo populacije u Srbiji  nije rođen u Srbiji , pa nije slučajnost da oni, uključujući i mene mešaju na primer Srpski jezik i Bosanski jezik. Ako se nalazite na pijaci to i nije neki problem, važno je da se razumete; ali zamislite neki tekst u novinama gde je svaka treća reč na ijekavskom. Zato nemojte se nikad ustručavati od učenja. Budite uvek zahvalni za svaku mogućnost da nešto naučite, kad ste u mogućnosti da to možete.

Šta je srpski jezik i kako je nastao ?

Još od 3 do 1 milenijuma pre nove ere postojao je Praindoevropski jezik ili Satemski jezik. U razdoblju od 1500 i 1300 godine pre nove ere, Satemski jezik se podelio na Baltički jezik i Slovenski jezik. Zenit Slovenskog jezika se još u 5 i 6 veku naglo širi seobama na istok, zapad, sever i jug. Prvi pisani Slovenski jezik koji se još zvao i Staroslovenski, Starocrkvenoslovenski i Crkvenoslovenski nastao je u 9 veku. On je imao je dva pisma, glagoljicu i ćirilicu. Naravno, to nije ćirilica koju danas koristite.

        
( Drvo Indoevropskog jezika ) 

U 13 veku od Slovenskog jezika nastaje Srpskoslovenski jezik koji je imao 3 pravopisa: zetsko-humski, raški i resavski. Uporedno sa njim nastaje i Narodni jezik koji se još zvao Starosrpski jezik. Zahvaljujući prvom srpskom lingvističaru i reformatoru Srpskog jezika Vuku Stefanoviću Karadžiću (1787 – 1864) koji je izvršio sledeće reforme polovinom 19 veka, sledeći fonetsko pravilo:

 „Piši kao što govoriš i čitaj kako je napisano!“

Iz staroslovenske azbuke Vuk je zadržao sledeća 24 slova:

А а  Б б  В в  Г г  Д д  Е е  Ж ж  З з  И и  К к  

Л л  М м  Н н  О о  П п  Р р  С с  Т т  У у  Ф ф  

Х х  Ц ц  Ч ч  Ш ш

Njima je dodao jedno slovo iz latinice.

Ј ј

Imajte u vidu da je latinica, poznata i kao rimska abeceda najkorišćeniji alfabetski sistem na svetu koji je nastao oko 700 godine pre nove ere. Zatim je Vuk dodao je 5 novih slova azbuci:

Љ љ

Њ њ

Ћ ћ

Ђ ђ

Џ џ

Izbacio je sledeća slova:

Ѥ ѥ (је)

Ѣ, ѣ (јат)

І ї (и)

Ѵ ѵ (и)

Ѹ ѹ (у)

Ѡ ѡ (о)

Ѧ ѧ (мали јус)

Ѫ ѫ (велики јус)

Ы ы (јери, тврдо и)

Ю ю (ју)

Ѿ ѿ (от)

Ѳ ѳ (т)

Ѕ ѕ (дз)

Щ щ (шт)

Ѯ ѯ (кс)

Ѱ ѱ (пс)

Ъ ъ (тврди полуглас)

Ь ь (меки полуглас)

Я я (ја)

Od njegovih dela posebno bi izdvojio njegov Narodni rečnik koji je objavljen 1818 godine i koji je brojao 26 270 reči.  

(Vuk Stefanović Karadžić, prvi srpski reformator srpskog jezika i pravopisa)

Bečkim književnim dogovorom, Srpskohrvatski jezik biva prihvaćen u svetskoj lingvistici i 1861 godine donosi odluku da se zove Jugoslovenski jezik. Međutim to će biti zabranjeno od carskog Beča i tada se Srpskohrvatski jezik zove i Srpski jezik i Hrvatski jezik, dok se austro-ugarskom vladavinom od 1878 do 1907 godine u Bosni i Hercegovini ovaj jezik zove Bosanski jezik. Decembra 1954 godine, donesen je Novosadski dogovor koji je glasio; Srpskohrvatski jezik je narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim. Posle raspada Jugoslavije 90-tih godina; danas imate Srpski jezik, Hrvatski jezik, Bošnjački/Bosanski jezik i Crnogorski jezik koji su u suštini Srpskohrvatski jezik. Prema lingvističkim pravilima svih svetskih jezika ako imate najmanje 81% zajedničko osnovno rečničko blago zajedničko onda je to isti jezik. Ovo jezici imaju oko 100%, ali i pored toga retko će vam neko reći da govori Srpskohrvatskim jezikom, već Srpskim jezikom, Hrvatskim jezik, itd. Srpski jezik ima dva pisma i Azbuku i Abecedu… ali o tome ćemo u sledećem postu.

Da li je Srpski jezik najteži za učenje?

Na ovo pitanje bi trebao uglavnom da odgovori neki stranac. Ako bi ste pitali mene ja mislim da ga je lakše naučiti nego Kineski, Japanski ili Arapski jezik. Činjenica je da je Gramatika srpskog jezika izuzetno kompleksna, a većina stranaca najveći problem u većini slučajevima sa padežnim sistemom. Jako je bitno sa kojeg stanovišta prilazite učenju Srpskom jeziku. Naravno najbolje je da se čovek nalazi fizički na mestima govornog područja jezika kojeg hoće da nauči ali to nije uvek slučaj. A sa druge strane džaba vam i to što ste u nekoj stranoj zemlji ako ne učite strani jezik koji se u toj zemlji govori. Poznajem čoveka iz Srbiji  koji živi i radi u SjedinjenimAmeričkim Državama više od decenije, ali ne zna Engleski jezik . Retko sa kim priča Engleski jezik, okružen je ljudima koji govore Srpski jezik; neće da uči Engleski jezik  i žali se na slabo pamćenje. Znači sve vam je to u suštini individualna stvar. S obzirom da sam programer i što mi je zadovoljstvo programirati gramatiku bilo kog stranog jezika, smatram da se Srpski jezik i kao svaki drugi sa malo upornošću može naučiti, posebno ako vam to učenje predstavlja zadovoljstvo. Zahvaljujući Internetu možete naći odgovarajući materijal dok možete i virtualno biti i posetiti koje god mesto želite na svetu. Sve u svemu na vama je da vaše učenje prilagodite sami sebi i svom ličnom zadovoljstvu. Jer zadovoljstvo je ono što će vas voditi i ubrzati sve što radite.






 

 

No comments:

Post a Comment