Kad
neki stranac dođe u Srbiju i upiše kurs srpskog jezika on definitivno nikad
neće učiti nešto što bi se zvalo Određeni i neodređeni član u srpskom jeziku.
Zato što u srpskom jeziku mi to nemamo iako bi mogli objasniti strancima kako
se to prevodi sa njihovog jezika na srpski jezik. Međutim kada učite engleski jezik ili na
primer nemački jezik, neophodno je da dobro obratite pažnju na određeni i
neodređeni član jer se to konstantno upotrebljava. Dobra vest je da engleski jezik za razliku od nemačkog jezika ne deli određeni i neodređeni član na
padeže, tako da niste ni svesni koliko ste privilegovani i zašto je engleski jezik toliko sjajan i što ga svi u svetu lako nauče. Jednostavno je jednostavan. Tako da
će ova izuzetno bitna lekcija biti i za vas jednostavna. Ono što bi vam moglo
odmah na početku prestavljati problem jeste pravilan izgovor. Što
se tiče izgovora pomirite se sa tim da nikada nećete govoriti engleski jezik
kao pravi Englezi ili Amerikanci s obzirom da će te uvek imati jedan od
balkanskih akcenata, ali to ne treba da vas zabrinjava. Bitno je da vas razume
svako ko vas sluša. Ponekad je poželjno da pričate sporije. Zato, hajde da vas
na brzinu naučim nešto što će vam biti izuzetno korisno. Na primer, kad kažete
nekom:
Thank
you. – Hvala.
To
se ne izgovara kao tenk ju, već θæƞk ju: Pogledajte na Google Translate kako to
zvuči pravilno, mada može to da zvuči i bolje. Inače ako bi ste govorili engleski jezik kao što govorite srpski jezik, onda takav engleski jezik zovemo Tarzanski engleski
jezik. Verujte ne želite tako da govorite. Amerikanci će vas definitivno pitati
da ponovite, to što mislite da ste rekli ispravno. Verujte mi, pričam s misionarima
iz celog sveta skoro svaki dan i uvek obraćam pažnju kako oni izgovaraju svaku
reč.
Zato
pre nego što nastavimo sa određenim i neodređenim članovima u engleskom jeziku,
ja bi vas zamolio iz ličnog iskustva da naučite jedan trik, tj. da pravilno izgovorite
samo ovaj sledeći izraz.
Both
of them – oboje. - bᵊoθ
ov ᶞem.
Znači,
za početak je bitno da umete da pravilno izgovorite samo dva glasa… θ i ᶞ.
θ izgovarate tako što namestite jezik između zuba i kažete s. Tako da otprilike zvuči između f i th.
ᶞ izgovarate tako što namestite jezik između zuba i kažete kratko z. Tako da otprilike zvuči između d i th.
Može
zvučati komplikovano dok se ne naviknete. Ostali glasovi su vam uglavnom dugi i
kratki. Njih ćete najbolje savladati ako pažljivo gledate i slušate američke i
britanske filmove i pričate sa strancima. Članovi mogu biti određeni članovi,
čiji je oblik the i neodređeni članovi čiji
oblik može biti a ili an.
Šta
je i kad se koristi određen član?
The
define article - određeni član the,
izgovara se ᵊi ispred samoglasnika i nemog h dok se ispred svih
ostali izgovara kao ᶞᵊ. Na
primer.
The apple – jabuka
- ᵊi ‘ᵆpl
The dog – pas -
ᶞᵊ ‘dᵓg
Toliko
o izgovoru određenog člana. Sad se možemo koncentrisati na njegovu upotrebu. Određeni
član the je nepromenjiv, ali kao što ste videli njegov izgovor nije. Ali to
takođe znači da se određeni član ne menja kroz padeže i nije drugačiji bez
obzira na rod imenice. Zamislite onda kako je onima koji uče nemački jezik. Međutim,
kad se koristi određen član? Najprostije rečeno, određeni član se koristi za
opisivanje određenih poznatih lica, stvari ali i jedinstvenih pojmova.
Open
the window. – Otvori prozor.
The school is not far from here. – Škola nije daleko
odavde.
U
prethodnom primeru, očigledno je da u prostoriji ima jedan prozor ili govornik
nekim gestom ukazuje na određeni prozor da se otvori. Takođe, očigledno je da se
misli na neku određenu školu. Određen član the se ne prevodi na srpski jezik
ali se može prevesti pokaznom zamenicom: ovaj,
ova, onoj, taj, ta ili to.
She was there at the time. – Bila je tamo u to vreme.
The book was on the table. – Ta knjiga je bila na
stolu.
Određen
član se takođe koristi ispred superlativa:
Manuel is the best programmer I’ve met. – Manuel je najbolji programer koga sam upoznao.
It was the easiest test so far. – To je bio najlakši test do sada.
Određeni
član se koristi ispred rednih brojeva:
The third man was suspicious. – Treći čovek je bio
sumnjiv.
The first elevator is empty. – Prvi lift je prazan.
Određeni
član se koristi da označi pojmove od kojih postoji samo jedan na svetu:
The sun is a star. – Sunce je zvezda.
The earth has one moon. – Zemlja ima jedan mesec.
Određeni
član se koristi ispred imena reka, mora, okeana, planinski venaca itd.
I won't go to the Alps. – Neću da idem na Alpe.
He
was fishing on the Danube. – Pecao je
na Dunavu.
Određeni član se koristi ispred imena pripadnika
narodnosti da označi celu naciju:
The Serbs won. – Srbi su pobedili.
The English play next week. – Englezi igraju
sledeće sedmice.
Određeni član se koristi ispred imena javnih zgrada i
institucija:
I
met her at the National Museum. – Upoznao sam je u Nacionalnom
muzeju.
We're
going to the Tuckwood cinema tonight. – Večeras idemo u
Takvud bioskop.
Određeni član
se koristi ispred naziva instrumenata:
I
won't play the flute. – Neću da sviram frulu.
She
has been learning to play the piano since she was five. – Učila
je da svira klavir od svoje pete godine.
( Članovi u engleskom jeziku se dele na određene i neodređene )
Šta
je i kad se koristi neodređen član?
The
indefine article – neodređen član ima dva oblika, a
- ᵊ i an - ᵊn. Oblik a se koristi ispred reči koje
počinju suglasnikom:
A book – knjiga.
A cat – mačka.
Oblik
an, neodređenog člana se koristi ispred
reči koji počinju samoglasnikom:
An apple – jabuka.
An orange – narandža.
Međutim,
postoje izuzeci:
An hour – sat
A university – univerzitet
A uniform - uniforma
A euro – evro
Neodređeni član se koristi da označi lice ili stvar koje
ne poznajemo. Neodređen član nema množinu. Može se prevesti na srpski jezik kao
neki ili jedan:
There
is a horse in the street. – Neki konj je na ulici.
A girl is waiting for you. – Neka devojka
te čeka.
Neodređeni član se upotrebljava za naziv zanimanja:
I'm
a programmer. – Ja sam programer.
She
is a doctor. – Ona je doktorica.
Neodređen član se upotrebljava za naziv nacije:
She
is an American. – Ona je Amerikanka.
He
is a Swiss. – On je Švajcarac.
Ali obratite pažnju, kad govorite za sebe onda ne
koristite član:
I am German. – Ja sam Nemac.
Neodređen član
se koristi uz neke brojeve:
She
has a hundred and fifty dollars. – Ona ima sto
pedeset dolara.
I
won a million euros. – Osvojio sam million dolara.
Neodređeni član se koristi ispred zajedničkih imenica da
označi celu vrstu.
A horse is a beautiful animal. –
Konj je lepa životinja.
A lemon is a fruit. – Limun je
voće.
Neodređen
član se upotrebljava u određenim frazama i izrazima.
What
a beautiful girl! – Kako lepa devojka!
I
am in a Hurry! – Žurim!
Kada
se određeni i neodređeni članovi izostavljaju?
Određeni
i neodređeni član se izostavlja kada govorimo o neodređenoj množini:
Apples are red. – Jabuke su
crvene.
Dogs love people. – Psi vole ljude.
Određeni
i neodređeni član se izostavlja kada govorimo o neodređenoj nebrojivoj imenici:
How much milk costs? – Koliko košta mleko?
He found water in the desert. – Našao je vodu u pustinji.
Određeni
i neodređeni član se izostavlja kod apstraktnih imenica upotrebljenih u opštem
smislu:
Women are more beautiful than men. – Žene su lepše od muškaraca.
Love has no rules. – Ljubav nema pravila.
Određeni
i neodređeni članovi se ne upotrebljavaju ispred imena jezika, obroka, ispred
imena igara i sportova, ispred ličnih imena i imena gradova, ispred naziva
mesta kada se misli na njihovu osnovnu funkciju i u mnogim uobičajnim izrazima:
She
speaks German. – Ona priča nemački jezik.
She
had dinner with me. – Imala je večeru sa mnom.
We
play chees. – Mi igramo šah.
They
want to play football. – Oni hoće da
igraju fudbal.
I
am Manuel. – Ja sam Manuel.
I
am going to Berlin. – Ja idem u Berlin.
He
was in jail. – Bio je u zatvoru.
He
is not at home. – On nije kod kuće.
Nema komentara:
Objavi komentar