Thursday, August 15, 2019

Preterit, zaronite u prošlost, prosto prošlo vreme u Nemačkom jeziku

Pre nego što pređete na Preterit, prošlo vreme; obavezno dobro prostudirajte Podeleglagola u Nemačkom jeziku i prethodni post Prezent, sadašnje vreme. Podelu glagola trebate znati da se ne pogubite među svim podelama glagola, dok Prezent,sadašnje vreme će vam dosta valjati i kod pravljenja preterita. Das Präteritum – preterit ili das Imperfekt - imperfekat je prosto prošlo vreme kojem se izražava radnja koja se desila u prošlosti i tamo završila. Međutim, Imperfekat u Nemačkom jeziku je stari naziv koji se više ne upotrebljava dok u Srpskom jeziku se ne koristi naziv Preterit već samo Imperfekat. Ukoliko se pitate da li je PreteritNemačkom jeziku isto što i Imperfekat u Srpskom jeziku, odgovor je DA; samo što je PreteritNemačkom jeziku mnogo više, jer se koristi i za građenje vremena. U Srpskom jeziku Imperfekat se i ne koristi u svakodnevnom govoru nego isključivo u nekim starim književnim delima. Teško da će te čuti da Vam neko na ulici kaže: „Seđah u onom kafiću juče.“ Tako da mnogi ljudi u suštini kad uče Srpski jezik i ne uče Imperfekat. Ali kada pričamo o PreterituNemačkom jeziku, onda je situacija drugačija. PreteritNemačkom jeziku se pre svega koristi u pisanoj komunikaciji poput novinarski članaka gde se desila neka radnja u prošlosti, zatim bajkama i starim spisima. Međutim, nemojte se začuditi da ljudi i na ulici nemačkog govornog područja koriste Preterit.


( Preterit se u Nemačkoj negde govori više od perfekta a negde se skoro uopšte ne govori. )

To isključivo zavisi od geografske lokacije nemačkog govornog područja. Postoje mesta u Nemačkoj gde ljudi čak više govore Preterit od Perfekta ali postoje i lokacije gde se skoro Preterit i ne upotrebljava. Isto tako, tačno je da Nemci kao narod više vole da koriste Perfekat, prošlo vreme nego Preterit, ali sa druge strane lakše je koristiti Preterit jer je prosto vreme i jednostavan. Naravno, najviše se koristi prilikom gradnje Pluskvamperfekta, davnoprošlog vremena i zbog toga poznavanje Preterita pomoćnih glagola je od suštinskog značaja. Opet moj savet vam je da dobro naučite Preterit, da možete da razumete kad čitate novine ali kada pričate potrudite se da za prošlo svršeno vreme koristite Perfekat, prošlo vreme. Mi ćemo se u narednim postovima baviti Perfektom i Pluskvamperfektom, ali trenutno najbolje da se maksimalno koncentrišete na PreteritNemačkom jeziku. Jedna dobra vest je da se Preterit jednostavno gradi posebno ako već poznajete Prezent, sadašnje vreme u Nemačkom jeziku.

Kako se gradi Preterit u Nemačkom jeziku?


Ukoliko ste već pročitali prethodni post o Prezentu, sadašnjem vremenu u Nemačkom jeziku, onda vam je jasno da se infinitivna osnova pravi tako što joj se oduzme nastavak -n ili -en. Sad kad imate infinitivnu osnovu dodajte joj slovo -t i zatim iste nastavke koje ste koristili u Prezentu, sadašnjem vremenu. Obratite samo pažnju da 1 lice jednine i 3 lice jednine su u Preteritu uvek isti, dok nastavci od Prezenta važe samo za Preterit pravilnih ili slabih glagola:

Infinitivna osnova + t +  isti nastavci kao u prezentu ( -e, -est, -e, -en, -et, -en)

machen – napraviti

ich machte – ja napravijah
du machtest – ti napravijaše
er/sie/es machte – on/ona/ono napravijaše
wir machten – mi napravijasmo
ihr machtet – vi napravijaste
sie/Sie machten – oni/Vi napravijahu/napravijaste

sagen - reći

ich sagte – ja rekoh
du sagtest – ti rekoše
er/sie/es sagte – on/ona/ono rekoše
wir sagten – mi rekosmo
ihr sagtet – vi rekoste
sie/Sie sagten – oni/Vi rekoše/rekoste

malen - slikati

ich malte – ja slikah
du maltest – ti slikaše
er/sie/es malte – on/ona/ono slikaše
wir malten – mi slikasmo
ihr maltet – vi slikaste
sie/Sie malten – oni/Vi slikahu/slikaste

Kod glagola sa infinitivnom osnovom na dentale -d i -t, i nazale -m i -n između osnove i nastavka se dodaje tematski vokal -e.

reden - govoriti

ich redete – ja govorijah
du redetest – ti govorijaše
er/sie/es redete – on/ona/ono govorijaše
wir redeten – mi govorijasmo
ihr redetet – vi govorijaste
sie/Sie redeten – oni/Vi govorijahu/govorijaste

arbeiten - raditi

ich arbeitete – ja radijah
du arbeitetest – ti radijaše
er/sie/es arbeitete – on/ona/ono radijaše
wir arbeiteten – mi radijasmo
ihr arbeitetet – vi radijaste
sie/Sie arbeiteten – oni/Vi radijahu/radijaste

warten - čekati

ich wartete – ja čekah
du wartetest – ti čekaše
er/sie/es wartete – on/ona/ono čekaše
wir warteten – mi čekasmo
ihr wartetet – vi čekaste
sie/Sie warteten – oni/Vi čekahu/čekaste

baden - plivati

ich badete – ja plivah
du badetest – ti plivaše
er/sie/es badete – on/ona/ono plivaše
wir badeten – mi plivasmo
ihr badetet – vi plivaste
sie/Sie badeten – oni/Vi plivahu/plivaste

Preterit nepravilnih jakih glagola gradi se dodavanjem sledećih nastavaka na preteritsku osnovu.

Preteritska osnova   +    -, st, -, -en, -t, -en

Obratite pažnju da ovaj put ne zovemo osnovu infinitivnom osnovom već preteritskom. Razlog za to je što kod nepravilnih jakih glagola u Preteritu dolazi do promene osnovnog samoglasnika:

a -> u, e -> a, i -> a, a -> ie  … itd.

fahren – voziti se

ich fuhr – ja vozijah
du fuhrst – ti vozijaše
er/sie/es fuhr – on/ona/ono vozijaše
wir fuhren – mi vozijasmo
ihr fuhrt – vi vozijaste
sie/Sie fuhren – oni/Vi vozijahu/vozijaste

nehmen – uzeti

ich nahm – ja uzejah
du nahmst – ti uzejaše
er/sie/es nahm – on/ona/ono uzejaše
wir nahmen – mi uzejasmo
ihr nahmt – vi uzejaste
sie/Sie nahmen – oni/Vi uzejahu/uzejaste

kommen – doći

ich kam – ja dolazijah
du kamst – ti dolazijaše
er/sie/es kam – on/ona/ono dolazijaše
wir kamen – mi dolazijasmo
ihr kamt – vi dolazijaste
sie/Sie kamen – oni/Vi dolazijahu/dolazijaste

geben – dati

ich gab – ja dah
du gabst – ti daše
er/sie/es gab – on/ona/ono daše
wir gaben – mi dasmo
ihr gabt – vi daste
sie/Sie gaben – oni/Vi dahu/daste

laufen – trčati

ich fuhr – ja trčah
du fuhrst – ti trčaše
er/sie/es fuhr – on/ona/ono trčaše
wir fuhren – mi trčasmo
ihr fuhrt – vi trčaste
sie/Sie fuhren – oni/Vi trčahu/trčaste

Pomoćni glagoli u preteritu

sein – biti

ich war – ja bejah
du warst – ti bejaše
er/sie/es war – on/ona/ono bejaše
wir waren – mi bejasmo
ihr wart – vi bejaste
sie/Sie waren – oni/Vi bejahu/bejaste

haben – imati

ich hatte – ja imah
du hattest – ti imaše
er/sie/es hatte – on/ona/ono imaše
wir hatten – mi imasmo
ihr hattet – vi imaste
sie/Sie hatten – oni/Vi imahu/imaste

werden – postati

ich wurde – ja postadoh
du wurdest – ti postadee
er/sie/es wurde – on/ona/ono postade
wir wurden – mi postadosmo
ihr wurdet – vi postadoste
sie/Sie wurden – oni/Vi postadoše/postadoste

Modalni glagoli u preteritu

dürfen – smeti

ich durfte – ja smedoh
du durftest – ti smede
er/sie/es durfte – on/ona/ono smede
wir durften – mi smedosmo
ihr durftet – vi smedoste
sie/Sie durften – oni/Vi smedoše/smedoste

können – moći

ich konnte – ja mogadoh
du konntest – ti mogade
er/sie/es konnte – on/ona/ono mogade
wir konnten – mi mogadosmo
ihr konntet – vi mogadoste
sie/Sie konnten – oni/Vi mogadoše/mogadoste

mögen – mariti

ich mochte – ja marih
du mochtest – ti mari
er/sie/es mochte – on/ona/ono mari
wir mochten – mi marismo
ihr mochtet – vi mariste
sie/Sie mochten – oni/Vi mariše/mariste

müssen – morati

ich mußte – ja morah
du mußtest – ti moraše
er/sie/es mußte – on/ona/ono moraše
wir mußten – mi morasmo
ihr mußtet – vi moraste
sie/Sie mußten – oni/Vi morahu/moraste

sollen – trebati

ich sollte – ja trebah
du solltest – ti trebaše
er/sie/es sollte – on/ona/ono trebaše
wir sollten – mi trebasmo
ihr solltet – vi trebaste
sie/Sie sollten – oni/Vi trebahu/trebaste

wollen – hteti

ich wollte – ja htedoh
du wolltest – ti htede
er/sie/es wollte – on/ona/ono htede
wir wollten – mi htedosmo
ihr wolltet – vi htedoste
sie/Sie wollten – oni/Vi htedoše/htedoste

wissen – znati

ich wusste – ja znadoh
du wusstest – ti znadeš
er/sie/es wusste – on/ona/ono znade
wir wussten – mi znasmo
ihr wusstet – vi znaste
sie/Sie wussten – oni/Vi znahu/znaste












No comments:

Post a Comment