Kakav je C# programski jezik u poređenju sa drugim programskim jezicima?
Za razliku od Visual Basic programskog jezika i pored toga što se Visual Basic smatrao ravnopravnim sa C# programskim jezikom, postoje neke razlike i Visual Basic definitivno nije mnogo zastupljen u poslovnom svetu kao C# programski jezik. U 2023 godine on se retko i spominje! Tačno je da je Swift programski jezik, koji se može učiti jedino na OS X operativnom sistemu; najavljivan kao revolucija u programiranju kad je nastao, ali se definitivno ne može porediti sa C#. Tačnije Swift je preuzeo mnogo stvari od C# programskog jezika. Java i PHP su vam programski jezici ukoliko želite praviti isključivo aplikacije za Internet, sa Java-om se takođe najbolje prave aplikacije za Android operativni sistem i ovi programski jezici su na tržištu rada često traženiji. Uvesti Microsoft tehnologiju u poslovanje kompanije i pored raznih mogućnosti licenci nije ni približno jeftino, i to je najčešći razlog što C# programski jezik nećete videti prvog na top listama programski jezika. Za učenje C# programskog jezika, Microsoft Visual Community Studio i Microsoft SQL Express Edition vam je besplatan i neophodno je da imate ove stvari isprogramirane na vašem računaru.
Šta je .NET Framework?
Ako bi ste operativni sistem Windows zamislili kao biblioteku, tj. skup svih funkcijskih poziva u interfejsu Windows API-ja koje koristite u svojim programima, poput prikazivanja okvira za dijalog, prozora za interfejse višestrukih ili pojedinačnih dokumenata, bezbednosni funkcija, funkcija za pristup bazama podataka ili servisa; Onda uloga .NET Framework-a je da vam pruži svoje .NET runtime okruženje, upravlja nitima, obezbeđuje različite pozadinske usluge i jednostavno vam pruža izvestan nivo samostalnosti od operativnog sistema iako .NET Framework nije operativni sistem. On je jedan sloj između Windows-a i vaše aplikacije. Takođe uloga .NET Framework-a vam je da vam obezbedi savremeno, objektno orjentrisano jednostavno okruženje za sve jednostavnije programiranje i izvršavanje programa. Danas je .NET Framework toliko napredovao da on pruža i okruženja koja vam omogućavaju emulatore za programiranje mobilnih aplikacija.
Kad vi napravite program, on koristi određenu verziju .NET Framework-a; i da bi vaš program radio na nekom drugom računaru, taj drugi računar mora da ima takođe istu verziju .NET Framework-a instaliranu kako bi vaša aplikacija radila. Glavna osobina .NET Framework-a je zapravo njegova međujezičnost jer sadrži više programski jezika. Vama ne treba poseban ..NET Framework za svaki programski jezik, čak je svejedno u kom programskom jeziku ste napravili *.dll datoteku; nju mogu da koriste svi jezici u svojim projektima, ali postoji razlika između 32 i 64 bit-nog .NET Framework-a i bolje će te proći ako imate 64-bit-ni operativni sistem. Za razliku na primer od C++ programskog jezika, vaš kod se ne prevodi odmah u mašinski kod već CLR - Common Language Runtime vaš program prevodi u CIL - Common Intermediate Language koga formalno zovemo MSIL - Microsoft Intermediate Language kako se često naziva samo IL - Intermediate Language. To je zapravo Microsoft-ov posrednički jezik niskog nivoa. Zato svi .NET izvršni programi i sve *.dll datoteke mogu da rade zajedno, štedeći vas starih komplikacija koje smo zvali *.dll hell. JIT - Just-in-time compilation zatim prevodi IL - Intermediate Language u prirodni binarni kod.
Kako je napredovao razvoj C# programskog jezika?
Samom pojavom .NET tehnologije 2002 godine, C# je sa sobom doneo revoluciju u programiranju. Do tada je recimo postojao Visual Basic 6.0 koje je postao Visual Basic .Net i doneo je sa sobom čak 90% promena. Da nebi bilo zabune, danas se Visual Basic .Net opet zove Visual Basic jer Visual Basic 6.0 je odavno otišao sa scene. C# programski jezik je jednostavno se pojavio kao sasvim novi programski jezik familijaran sa C i C++ programskim jezicima. Od 2002 godine i svoje prve verzije C# 1.0 je pružio punu podršku za klase i OOP – Object Oriented Programming – objektno orjentisanog programiranja , nasleđivanje i od interfejsa i od drugih klasa, virtualne funkcije i preopterećenje operatora; dosledan i dobro definisan skup osnovnih tipova. Zatim došao je sa ugrađenom podrškom za automatsko generisanje XML - Extensible Markup Language dokumentacije, automatsko čišćenje dinamičke dodeljene memorije, mogućnost markiranja klasa atributima koje je odredio korisnik, pun pristup biblioteci baznih klasa ali i jednostavan pristup interfejsu Windows API-ja; ukoliko je nekom baš trebao pa sve do mogućnosti pisanja ASP .net dinamičkih aplikacija. U to vreme to jest bila programerska revolucija i skoro sve se u programiranju promenilo što ste do tada znali. Posle su dolazile manje promene ali izuzetno značajne. Na primer, 2003 godine su se prvi put pojavili auto propertiji. Već od 2005 godine, C# programski jezik je postao bogatiji za iteratore, generički koncept i anonimne metode. U 2008 godini je više dat akcenat na radu sa bazama podataka i onda su se prvi put pojavili lambda izrazi, ekstezione metode ali i celi LINQ – Language Integrated Query jezik, tačnije upite sa integrisanim jezikom. Od 2012 godine C# programski jezik ima podršku za imenovane i opcione argumente, pojavio se tip dynamic, kasno povezivanje za neki objekat. TPL – Task Parallel Library omogućava da potpuno iskoristite prednost procesora sa više jezgara. Posebno je stavljen akcenat na modifikatore metoda async i operatora await.
Ja razumem ukoliko ste početnik ili nemate iskustva sa C# programskim jezikom da vam sve ovo što sam naveo može zvuči kofuzno, velika je istorija ovog programskog jezika; ali vremenom će te razumeti. C# programski jezik i svaki drugi programski jezik se najbolje uči kodiranjem, pa tek onda teorijom. Jer sve što sam naveo, primeniti u kodu je to mnogo jednostavnije.
Kako da napišem svoj prvi program u C# programskom jeziku?
Da bi ste počeli sa pisanjem C# programskog jezika, neophodno je da imate instaliranu neku od verzija Microsoft Visual Studio-a. Ja vam preporučujem da instalirate Microsoft Visual Studio Community; ediciju koja je besplatna. Pogledajte u video-u kako se to radi:
using System;
using static System.Console;
using
System.Collections.Generic;
using System.Linq;
using System.Text;
using System.Threading.Tasks;
*/
// This is one-line comment
/*
* This
is multi-line comment
*/
namespace manuel // The namespace is used to declare a scope that contains a set of related objects
{
internal class Program // The class is only
accessible to other classes which are in the same assembly
{
static void Main(string[] args) // The first method wich gets
invoked whenever an appplication
// started and it is present in every c# executable files
{
System.Console.WriteLine("Hello World");
// Console.WriteLine("Hello World");
//
WriteLine("Hello World");
System.Console.ReadLine(); // keeps the terminal screen open until the user type
anything
}
}
}
Pokrenite program, pritisnite dugme “Start” i pokrenuće se Commmand Prompt ukoliko niste napravili ni jednu grešku tokom kucanja. Vaš program će se kompajlirati; izvršiti i dobiće te ovakav rezultat.
Pritisnite bilo koju tipku na tastaturi i vaš program će se zatvoriti. Kao što možete videti celi vaš mali jednostavan program se sastoji od nekoliko imenskih referenci i nekoliko linija koda. Prvi blok koda predstavlja samo imenski prostor čiji se naziv može menjati. Drugi blog predstavlja klasu, znači vaš program je u suštini klasa i u njoj se nalazi funkcija. Funkcije u C# programskom jeziku uvek zovemo metoda zato što se nalaze u klasama. Naziv metode Main() ne možemo menjati, ali njene atribute u ovom programu možemo totalno i izbrisati jer za izvršenje ovakvog prostog koda vam ne trebaju nikakvi ulazni argumenti. Kad smo kod mogućnosti, ispis prethodnog koda možete napisati na više načina. Ukoliko pogledate u editor koda u Visual Studio-u, primetiće te da su neki imenski prostori zatamljene boje, što znači da aplikacija ne koristi iste. Takođe prva stvar o C# programskom jeziku koju trebate znati da je C# case sensitive programski jezik; npr. ne možete napisati main(). To nije isto kao Main(). Kad uvozite imenske prostore, tada manje kucate. Po defaultu vaš namespace ima isti naziv kao i vaš program. To vam služi kao kontajner za vaše projekte. Tako u slučaju da neko nazove svoj projekat isto kao naziv vašeg projekta, razlikovaće se po namespace-u. Inače, vi ne morate uopšte koristiti namespace, ali to je pogrešno i nije praksa. Obratite pažnju na komentare. U C# programskom jeziku imate jednolinijske i višelinijske komentare. Pogledajte u kodu kako se pišu i kako se korsite da opišu ili da neki deo koda zakomentarišete. Sad napravite drugi projekat ali za konzolnu aplikaciju koja može da radi i na drugim operativnim sistemima i nazovite je „hello_world_02“. Pogledajte kako vaš mali program sad izgleda dok prikazuje isti rezultat. Tokom ovog tutoriala koristićemo ovu drugu varijantu.
WriteLine("Hello World");
Administrator je uklonio komentar.
OdgovoriIzbriši