Verovali ili ne; postoje ljudi u Srbiji čiji je prvi računar bio laptop sa već instaliranim Linux operativnim sistemom. I to čak nije bila Ubuntu distribucija. Da ne poverujete! Jest da su se posle neki žalili, ali to je neka druga priča. Koncentrišimo se na one koji nisu i kojima ni dan danas ne pada na pamet da promene svoju Linux distribuciju koja je došla instalirana uz njihov laptop. Ali da krenemo od početka. Šta je to Linux? Linux vam je jezgro besplatnog operativnog sistema koji je razvio Linus Torvalds 1991 godine još dok je bio student univerziteta u Helsinkiju u Finskoj. Ako je celi Internet nastao na Unix sistemima koji nisu bili jeftini, onda vam je Linux jednostavno besplatan Unix sistem. Jednostavno, sličan je Unix-u, sastavljen i razvijen u skladu sa principima slobodnog softvera. Razvijen kao projekat open-source – otvorenog koda, Linux je distribuiran pod slobodnom licencom koja omogućava korisnicima da pregledaju, menjaju i distribuiraju izvorni kôd po svojoj želji. U osnovi, Linux je jezgro operativnog sistema koje omogućava komunikaciju između hardverskih komponenti računara i softverskih aplikacija. Ono što čini Linux posebnim je njegova otvorenost i fleksibilnost, što znači da korisnici imaju potpunu kontrolu nad svojim računarima i mogu prilagoditi operativni sistem prema svojim potrebama. Linux podržava širok spektar uređaja, od desktop računara do servera, ugrađenih sistema, super kompjutera i čak pametnih telefona. Sa preko hiljadu distribucija koje se razlikuju po funkcionalnostima, dizajnu i ciljnim korisnicima, Linux pruža izuzetnu fleksibilnost i prilagodljivost.
Pored toga, Linux je poznat po svojoj stabilnosti i bezbednosti. Ali isto tako zbog svoje otvorenosti, veliki broj programera širom sveta kontinuirano radi na poboljšanjima i otklanjanju grešaka, što Linux operativni sistem čini izuzetno pouzdanim operativnim sistemom. Ono što prvo trebate znati o Linux operativnom sistemu jeste da se on itekako razlikuje od Windows operativnog sistema. To su dva totalno različita operativna sistema sa različitim karakteristikama, filozofijama i pristupima. Linux je poznat po svojoj prilagodljivosti i fleksibilnosti. Korisnici mogu prilagoditi sistem prema svojim potrebama, izabrati različite desktop okruženja, kernel verzije i pakete softvera. Linux je besplatan iako i on ima svoje komercionalne distribucije. Sa druge strane, Windows operativni sistem nije besplatan, što može biti značajan trošak; posebno za velike organizacije. Inače nudi manje prilagodljivosti i veću homogenost u iskustvu korisnika. Windows operativni sistem ima samo to jedno nametnuto grafičko okruženje u kom što šta malo možete promeniti i definitivno nemate pristup mnogim stvarima. Linux operativni sistem se često smatra stabilnijim i bezbednijim od Windows operativnim sistemom. Zbog open-source – otvorenog koda; otvorenog modela razvoja; Linux zajednica brzo reaguje na otkrivene ranjivosti i greške, što doprinosi većoj bezbednosti. Sa druge strane, Windows se suočava sa većim brojem virusa, malware-a i sigurnosnih problema, ali i zbog različitog pristupa sigurnosti. Većina Linux korisnika i ne koristi nikakav antivirusni program za Linux operativne sisteme, s obzirom da je broj virusa za Linux operativni sistem beznačajan.
Ali zašto onda svi ne koriste Linux operativni sistem?
Zato što je Windows operativni sistem lakši za korišćenje i što ima širu i ogromnu podršku za komercijalne i specijalizovane aplikacije. Mnoge popularne aplikacije i igre su prvenstveno dostupne za Windows platformu. Posebno igrice. Ali isto tako ako neko na primer koristi profesionalno neku od profesionalni aplikacija kao na primer Adobe Photoshop. Onda je očigledno da će takav korisnik uvek koristiti Windows operativni sistem. Dobra vest je da i Linux operativni sistem ima zaista mnogo odličnih aplikacija. Zahvaljujući na primer Wine aplikaciji, korisnici Linux operativni sistema mogu pokretati određene Windows programe bez potrebe za instaliranjem Windows operativnog sistema ili korišćenjem virtualne mašine, što olakšava prelazak na Linux operativni sistem za one koji imaju određene Windows aplikacije koje im je potrebno koristiti. Međutim, Wine aplikacija nije savršeno rešenje i ne garantuje 100% kompatibilnost sa svim Windows aplikacijama.
Zato trebate razmotriti i druga rešenja. Na primer, vi možete imati instalirana obadva operativna sistema na jednom računaru ili koristiti virtualne mašine. Ja sam programer i za mene je očigledno da pored PC računara koristim i nekoliko laptopova. Ali glavni moj računar, PC računar; koristi virtualnu mašinu VMware Workstation Player koja mi omogućava da pored Windows operativnog sistema istovremeno koristim i po nekoliko različiti distribucija Linux operativnog sistema. U suštini, vi ne morate prelaziti sa jednog operativnog sistema na drugi, vi možete koristiti više operativni sistema i distribucija; niti morate biti ograničeni jednim računarom. To je samo do vas! Ali ne morate sami sebi uskratiti beskrajne mogućnosti, znanje, istraživanja i čak motivaciju tako što ćete zaroniti u svet Linux operativnog sistema.
Od
čega se sastoji Linux operativni sistem?
Linux operativni sistem se sastoji od nekoliko ključnih komponenti koje zajedno čine operativni sistem. I to su:
- Kernel – jezgro je srž operativnog sistema Linux. On upravlja hardverom računara i pruža osnovne funkcije kao što su upravljanje memorijom, procesima, sistemskim pozivima, upravljanje uređajima i tako dalje. Kernel je odgovoran za direktnu komunikaciju sa hardverom i osnovne funkcije sistema.
- Desktop Environment - grafičko okruženje predstavlja korisnički interfejs operativnog sistema. To uključuje radnu površ, ikone, prozore, menije i druge elemente korisničkog interfejsa koji omogućavaju korisniku interakciju sa sistemom. Najpoznatija grafička okruženja za Linux operativni sistem su GNOME, KDE, XFCE, i mnogi drugi.
- Distribution - distribucija Linux-a ili Linux distribucija ili distro je kompletna verzija Linux operativnog sistema koja uključuje kernel, sistemske alate, biblioteke, grafičko okruženje, aplikacije i druge komponente. Distribucije mogu varirati po tome koje softverske pakete uključuju, kako se konfigurišu, koji je ciljani korisnički segment i drugi faktori. Neki od najpoznatijih distribucija su Ubuntu, Fedora, Debian, CentOS, Arch Linux, i mnoge druge.
- System Utilities – sistemski alati su programi i alati koji se koriste za upravljanje i održavanje sistema. To uključuje alate za upravljanje paketima kao što su na primer apt, yum i drugi, alate za konfiguraciju sistema, alate za monitoring performansi, alate za administraciju korisnika, alate za mrežno konfigurisanje i još mnogo toga.
- Applications - aplikacije su softverski programi koje korisnici pokreću radi obavljanja određenih zadataka. To mogu biti sve vrste aplikacija, uključujući veb pregledače, kancelarijske alate, multimedijalne plejere, programerske alate, igre i mnoge druge.
Kako da instaliram Linux operativni sistem na svoj računar?
Pre nego što se odlučite za instalaciju Linux operativnog sistema, treba dobro da razmislite i donesete prave odluke. Nije isto da li vi imate neki stariji računar koji na primer pokreće Windows operativni sistem toliko sporo da bi pravo osveženje bilo skloniti ga i staviti neku Linux distribuciju koja je manje hardverski zahtevna i koja će raditi brzo. Ili jednostavno imate neki stariji laptop koji skoro i da ne koristite, jer imate druge računare. Isto tako ako imate odličan noviji računar sa dosta memorije i prostora na hard disku. U tom slučaju možete birati da instalirate Linux operativni sistem pored vašeg Windows operativnog sistema, kao dual-boot instalaciju na određenoj particiji koju vi kreirate i sami odredite koliko memorijskog prostora ćete odvojiti za Linux operativni sistem. Ili još bolje da na Windows operativnom sistemu instalirate virtualnu mašinu i da preko nje instalirate jednu ili više Linux distribucija. Ili možda hoćete da instalirate i imate samo Linux operativni sistem na novom računaru.
Kad ste odredili gde želite da instalirate Linux operativni sistem, onda je potrebno da se malo posvetite istraživanju Linux distribucija. Postoje top liste Linux distribucija bazirane na anketama na Internetu za skoro svaku godinu gde možete videti šta najviše koriste drugi Linux korisnici. Isto tako možete sami izabrati Linux distribuciju prema vašoj želji ili potrebi. Različiti korisnici, različiti ukusi. Moja lična preporuka, ali verujem i mnogih drugih Linux korisnika jeste ukoliko ste početnik i ukoliko ste u mogućnosti jeste da krenete od Ubuntu distribucije. Međutim, to je samo vaša odluka. Zatim da pređete na instalaciju Linux distribucije koju ste odabrali. U zavisnosti gde i koju Linux distribuciju ste odabrali zavisi i kako ćete istu instalirati. Instalacije mogu biti slične ili da se totalno razlikuju. Dobra vest je da baš na ovom blogu imate Linux tekstove koje će vam olakšati instalacije i naučiti vas mnogo o svemu. Zatim tu su YouTube kanali ali i Facebook grupa Linux za početnike. Pogledajte Sadržaj i Linkove na navigatoru bloga.
Sve
u svemu dobrodošli u Linux zajednicu!
Nema komentara:
Objavi komentar